Definitions of War Violence and Reconciliation in Narratives of Survivors from the War in Bosnia and Herzegovina

U ranijim istraživanjima ratnog nasilja, tokom rata u Bosni i Hercegovini, naglašavana je važnost priča ŽRTAVA ali fokus analize nije bio usmjeren na priče o ratnom nasilju, niti su analizirani poslijeratni intervjui kao produkt međuljudske interakcije. Ovom studijom pokušava se popuniti ta praznina analiziranjem priča osoba koje su preživjele rat u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini. Prvi cilj studije je analizirati verbalne opise ratnog nasilja, drugi cilj je analizirati diskurzivne modele koji učestvuju u produkciji fenomena ”ratno nasilje”. Analiza pokazuje da se međuljudske interakcije koje uzrokuju nasilje nastavljaju i nakon što se nasilna situacija završila. Sjećanja na počinitelje i žrtve nasilja iz rata ne postoje samo kao verbalne konstrukcije u današnjoj Bosni. Priče o ratnim nasilnim situacijama se prepričavaju nakon rata i sa time bivaju važne za pojedince kao i za društvenu zajednicu. Individue koje su protjerane iz sjeverozapadne Bosne tijekom rata su, u pravnom smislu, priznata kategorija žrtava. Nekolicina počinitelja je osuđena od strane Haškog tribunala i Odjela za ratne zločine suda Bosne i Hercegovine. Prema optužnici Radovana Karadžića i Ratka Mladića, zločini počinjeni na području sjeverozapadne Bosne su kvalificirani kao genocid. Svi intervjuisani u ovoj studiji su doživjeli i preživjeli rat u sjeverozapadnoj Bosni. Ove individue su takođe i dio današnje društvene zajednice: nekolicina živi permanentno u sjeverozapadnoj Bosni, a jedan dio, iz instanstva provodi ljeta u sjeverozapadnoj Bosni. Institucije administrativnog entiteta Republike Srpske (kojem najveći dio sjeverozapadne Bosne administrativno pripada) negiraju genocid, i ovaj institucionalni pristup zločinima za vrijeme rata je izuzetno bitan za buduće analize fenomena "ratno nasilje" i "pomirenje". Stoga, je veoma važno analizirati kontekst konfliktnog odnosa političkih elita prema ovom pitanju koji se producira i reproducira između ostalog i raportiranjem Haškog tribunala, Odjela za ratne zločine suda Bosne i Hercegovine, kao i raportiranjem bosanskih medija. Čini se da su priče u mojem empirijskom materijalu pod uticajem (ili u koherentnoj vezi) sa retorikom koja se prezentira na ovim forumima. Kada informanti u studiji naglašavaju istrebljenje i sistematizaciju nasilja tokom rata, oni produciraju i reproduciraju sliku međusobne borbe na kolektivnoj razini. Čini se da je cilj ove borbe, da verbalno opisana djela ratnog nasilja dobiju status genocida poslije rata.